U sklopu Erasmus+ projekta HER[AI]TAGE: Očuvanje nematerijalne kulturne baštine i ekološkog znanja kroz tehnologiju umjetne inteligencije, danas je održana pronicljiva online panel rasprava koja je okupila raznoliku skupinu stručnjaka iz cijele Europe. Cilj panela bio je potaknuti bogat dijalog o sjecištu umjetne inteligencije, zajedničke kulturne baštine i ekološke održivosti, istražujući kako se nove tehnologije mogu iskoristiti za društveno dobro, posebice u području obrazovanja odraslih.
Projekt HER[AI]TAGE je suradnja između partnera iz Hrvatske (Kultivator, prijavitelj, i POU Čakovec), Slovenije (Hrvatsko kulturno društvo Pomurje) i Srbije (Gradska biblioteka u Novom Sadu). Projekt nastoji očuvati ekološko znanje i nematerijalnu kulturnu baštinu svojih starijih građana. HER[AI]TAGE ima za cilj prikupiti više od 60 priča od starijih osoba o njihovom ekološkom znanju i nematerijalnoj kulturnoj baštini u tri zemlje. Projekt će koristiti umjetnu inteligenciju za transkripciju, ilustriranje i stvaranje audio verzija tih priča, koje će zatim biti objavljene u digitalnoj bazi podataka i kao interaktivna e-knjiga. Nadalje, HER[AI]TAGE će razviti tri ubrzana MOOC (Masovni otvoreni online tečaj) tečaja o etičkoj upotrebi umjetne inteligencije u obrazovanju odraslih, kulturnoj baštini i ekološkom obrazovanju.
Panel je okupio istaknute sudionike, od kojih je svaki ponudio jedinstvenu perspektivu na temu:
- Manuel Pascuttini iz KAOS Bildungsservice u Austriji.
- Felix Michael Hafner koji predstavlja BürgerInnen Forum Europa i Bildungshaus Retzhof iz Austrije.
- Claus Brandt Kristensen iz CELF – Centar za strukovno obrazovanje Lolland Falster u Danskoj.
- Lindy Damen iz EVRgreen Studio u Nizozemskoj.
- Huso Jusić s Pučkog sveučilišta Lendava u Sloveniji.
- Aleksandar Novak iz udruge Kultivator u Hrvatskoj.
- Ivica Jeđud s Pučkog otvorenog učilišta Čakovec u Hrvatskoj i Instituta za globalno distribuirana otvorena istraživanja i obrazovanje u Švedskoj.
Rasprava panelista iznjedrila je nekoliko ključnih zaključaka. Razgovor se dotaknuo brze integracije umjetne inteligencije u svakodnevni život i njezinog potencijala za poboljšanje obrazovanja kroz personalizirane puteve učenja. Međutim, panelisti su također izrazili značajnu zabrinutost da bi umjetna inteligencija mogla produbiti digitalni jaz za starije polaznike i one sa slabijim tehničkim vještinama, ističući ključan izazov za budućnost obrazovanja odraslih. Svi panelisti složili su se da uvođenje alata generativne umjetne inteligencije označava “promjenu paradigme” u načinu na koji pristupamo učenju, podučavanju i obrazovanju općenito.
Razgovor se također usredotočio na dvojaku ulogu umjetne inteligencije u doba dezinformacija. Panelisti su primijetili da, iako umjetna inteligencija može biti moćan alat za borbu protiv dezinformacija i promicanje građanskog angažmana, njezina učinkovita uporaba ovisi o razvoju široko rasprostranjene “pismenosti o umjetnoj inteligenciji” kroz kvalitetne programe obrazovanja odraslih. Ta obrazovna potreba proteže se i na strukovno obrazovanje, gdje se u raspravi istraživalo kako se umjetna inteligencija može integrirati kako bi se učenici i polaznici opremili za tehnološki razvijajuće tržište rada. Predstavljeni su praktični primjeri, poput korištenja umjetne inteligencije kao “didaktičkog alata” za pripremu materijala za nastavu i nastavnih planova, pa čak i za pomoć u povećanju reflektivnosti kroz implementacije chatbotova. Značajna je bila i tvrdnja da moderni alati poput umjetne inteligencije mogu pomoći u očuvanju tradicionalnih zanata kroz digitalne arhive i metode učenja potpomognute umjetnom inteligencijom, čime se čuva tradicionalno znanje starijih za buduće generacije.
Panelisti su također istražili kako umjetna inteligencija, ozbiljne igre i imerzivne tehnologije mogu promicati ekološko djelovanje i očuvati našu “ekološku baštinu”. U tom kontekstu, umjetna inteligencija, kroz svoje generativne sposobnosti, može se smatrati vrijednim alatom ne samo za pružanje pogleda nekog drugog, već i drugog vremena. To stvara most između prošlosti i sadašnjosti koji ukazuje na moguće buduće scenarije. Panelisti su naglasili ključnu potrebu za snalaženjem u etičkim zamkama kako bi se osiguralo da ove tehnologije štite, a ne nenamjerno štete našem okolišu i kulturi. To je dovelo do šire rasprave o uključivosti, gdje je umjetna inteligencija identificirana kao vrijedan alat za premošćivanje jezičnih barijera u multikulturalnim regijama, čineći lokalnu kulturnu baštinu dostupnijom svima.
Rasprava je naglasila da i učenici i edukatori moraju steći ključne vještine za etičnu i učinkovitu upotrebu alata generativne umjetne inteligencije. Kritičko razmišljanje iskristaliziralo se kao neophodna vještina u ovom procesu. Panelisti su potvrdili da je kritički pristup sadržaju koji prezentiraju alati generativne umjetne inteligencije obavezan, jer bi se ti alati trebali koristiti za poboljšanje procesa učenja, a ne za njegovu zamjenu.
Gledajući u budućnost, panelisti su se složili oko nužnosti održavanja pristupa s “ljudskim nadzorom” (“human-in-the-loop”), osiguravajući da umjetna inteligencija podržava, a ne zamjenjuje ključne ljudske elemente podučavanja i učenja. Panelisti su naglasili da, iako se umjetna inteligencija može činiti moćnom, nikada neće moći u potpunosti zamijeniti drugu osobu. Pronicljivi doprinosi s ove panel rasprave bit će uključeni u nadolazeće rezultate projekta, obogaćujući njegove obrazovne sadržaje i usmjeravajući odgovornu upotrebu umjetne inteligencije.
Za više informacija o projektu, posjetite https://her-ai-tage.pou-cakovec.hr/.
Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe EU (AMPEU). Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
